Da su bili poživjeli, 2020. godine bi proslavili stoti rođendan, no sada se neke stvari iz poznatih razloga nadoknađuju. Njihovi su životopisi dijelili mnogo toga zajedničkog, ali predstavljali su sasvim različite pozicije austrijske književnosti poslije 1945.: Marlen Haushofer, autorica pozamašnog apokaliptičnog romana „Zid” (1963.), i Paul Celan, autor pjesama poznatih po enigmatičnosti koja se bliži šutnji. Ona je bila kći gornjoaustrijskog šumara i provela je život uz zubara u gradiću Steyru na Ennsu. On je bio iz Černovica, pisao je na njemačkom, a govorio jidiš, hebrejski, ruski, rumunjski, engleski i francuski. Celan je izgubio roditelje u koncentracijskom logoru, pobjegao pred Sovjetima u Beč, a potom u Pariz, gdje si je nekoliko desetljeća kasnije oduzeo život. Čak i kao francuski državljanin Celan se nazivao „austrijskim pjesnikom”.
Cijenjena književna kritičarka Daniela Strigl stavlja pod povećalo ne samo književna djela, nego i vlastito zanimanje. Naposljetku, zadaća je književne kritike po mišljenju bečke istraživačice i dobitnice Austrijske državne nagrade za književnu kritiku 2001., godine „zavesti na čitanje dobrih knjiga”. Nakon studija germanistike, povijesti, filozofije i teatrologije u rodnom gradu Beču, radila je isprva za „Wiener Journal”, a kasnije je pisala književne i kazališne kritike za „Der Standard”, „Die Presse”, „Literatur und Kritik” i „Die Zeit”. Od 2007. godine na Sveučilištu u Beču predaje kao vanjska predavačica, a od 2013. je članica žirija za Nagradu Lajpciškog sajma knjiga.
Nastavno na izlaganje Daniela Strigl će održati i interaktivnu radionicu na istu temu za studentice i studente. Radionica počinje u 16h i održava se u Austrijskoj knjižnici „Dr. Alois Mock”.
