Željeznička pruga od Rijeke do Opatije povezana je s već postojećom prugom Beč – Trst u svibnju 1873. godine. Njena duljina iznosila je 55 kilometara, a s tršćanskom prugom sastajala se kod Sv. Petra na Krasu (danas Pivka) u Sloveniji. Iste godine puštena je u promet i druga željeznička pruga koja je Rijeku povezivala s Karlovcem tj. Zagrebom i Budimpeštom. Tako je i Opatija te godine dobila željezničku vezu s Bečom, Budimpeštom, Zagrebom, Trstom, Ljubljanom i ostalim gradovima na trasi pruge. Za Rijeku su ove prometnice bile preduvjet skokovitog rasta lučkog prometa, a Opatiji su omogućile turistički razvoj, jedinstven na hrvatskoj jadranskoj obali. 1884. Friedrich Schuler, ravnatelj Društva južnih željeznica, izgradio je prvi opatijski hotel Kvarner.
Bavarski građevinski poduzetnik Jakob Ludwig Münz preuzeo je koncesiju od kneza Alfreda Wredea i 1908. pustio u promet električnu željeznicu dugu 12 kilometra koja je prometovala na liniji Matulji – Volosko – Opatija – Lovran. Vožnja je imala 30 postaja i trajala oko sat vremena. Opatijski tramvaj prometovao je do 1933. godine.
Izložba se može razgledati do početaka 2019.